Potraga za dijelom duše koji je ostao među planinama

Autor:Jovan Nikitović

U Gusinju je ovih dana završeno snimanje dokumentarnog filma „Gusinje, sjećanje…“ autora Momira Matovića, koji kroz ličnu priču i poetsku refleksiju o djetinjstvu oživljava duh zavičaja i bogato kulturno nasljeđe ovog kraja. Projekat je realizovan u produkciji kuće „MFilm“ iz Podgorice, uz podršku Centra za kulturu opštine Gusinje.

Matović se kamerom vraća u grad svog djetinjstva – u prašnjave ulice i sjenke starih kuća koje još čuvaju njegove korake. Autor traga za onim dijelom duše koji je ostao među planinama, bilježeći sjećanja, ljude i mir koji se pamti cijelog života.

POTRAGA

Matović je u sinopsisu zapisao da ne očekuje da će zateći isto, ali da se vraća u potragu za onim djelićem duše koju je ostavio negdje među zidinama starih kuća u prašnjavoj ulici, koja možda još čuva njegove dječje korake.

– Bio je to mir djetinjstva, mir koji se pamti cijelog života. Ne znam da li sam ja ostao u Gusinju ili je ono ostalo u meni – zapisao je Matović.

Realizacija dokumentarca je povjerena filmskoj kući ,,Mfilm“ iz Podgorice, direktor fotografije je Relja Eraković, a inicijalni i glavni producent je Centar za kulturu opštine Gusinje. Ovim povodom, direktor Centra za kulturu dr Rusmin Laličić kazao je da ova ustanova već dugi niz godina ima trajnu i značajnu misiju u očuvanju i prezentaciji bogatog kulturnog nasljeđa ovog kraja.

– Kroz svoje programe i manifestacije Centar njeguje duh zajedništva, tolerancije i međusobnog uvažavanja, čime potvrđuje tradicionalnu ulogu Gusinja kao mjesta susreta različitih kultura, religija i običaja. Ovo područje je stoljećima bilo prostor u kojem su se preplitale raznovrsne duhovne i kulturne niti, stvarajući autentičan i prepoznatljiv identitet koji zaslužuje pažnju i poštovanje – kazao je Laličić.

Reditelj Momir Matović (prvi slijeva) nakon premijere u Beogradu, FOTO: Nebojša Mićković

Prema njegovim riječima, u okviru svoje kulturne misije Centar kontinuirano radi na očuvanju nematerijalne baštine, te promociji umjetničkog stvaralaštva mladih autora.

– Poseban akcenat stavlja se na projekte koji povezuju prošlost i sadašnjost, tradiciju i savremeno izražavanje, čime se kulturni život Gusinja čini živim, dinamičnim i otvorenim za sve – rekao je Laličić.

SERIJAL

Kako je istakao Laličić, ovim pilot-projektom našeg poznatog autora Momira Matovića, Centar za kulturu započinje ambicioznu inicijativu realizacije filmskog serijala od više epizoda, u kojem će biti predstavljene „godine gusinjske“ – dragocjeni fragmenti istorije, običaja i života stanovnika ovog kraja.

– Cilj projekta je da se kroz dokumentarno-umjetničku formu otrgnu od zaborava sjećanja, priče i slike koje svjedoče o bogatom nasljeđu Gusinja. Planirano je da završeni serijal bude postavljen na savremene digitalne platforme, čime će postati dostupan ne samo sadašnjim stanovnicima Gusinja, već i brojnim članovima dijaspore rasutim širom svijeta. Na taj način, ovaj projekat postaje most koji povezuje generacije i kontinente, čuvajući osjećaj pripadnosti i identiteta svih onih koji u srcu nose Gusinje – rekao je Laličić i dodao da kroz ovakav pristup Centar za kulturu ne samo da doprinosi očuvanju lokalne tradicije, već i afirmiše vrijednosti multikulturalnosti, dijaloga i kreativnog izražavanja, vrijednosti koje su duboko utkane u biće gusinjske zajednice.

Svjetska premijera filma „Alhemičarev san“ održana u Beogradu

Dugometražni dokumentarni film ,,Alhemičarev san“, u režiji Momira Matovića, imao je svjetsku premijeru krajem prošle nedjelje na Martovskom festivalu u Beogradu. U pitanju je dokumentarac o istorijatu animiranog filma u crnogorskoj kinematografiji, koji nije, da stvar bude čudnija, podržan na ovogodišnjim konkursima Filmskog centra Crne Gore i Sekretarijata za kulturu Podgorice. Pored pionira animacije u Crnoj Gori, Matović je poseban fokus stavio na Ranka Radovanovića koji se izdvajao svojom skromnošću, darom, specifičnom mirnoćom i sigurnom crtačkom rukom. Talentovan i zanatski oformljen otišao je u Beograd i odmah postao uvaženi član tada poznatog animatorskog ,,Studija Bikić“. U domenu klasične animacije crteža, Radovanović je crtao katalog životnih formi, među kojima se još ne uspostavljaju naročite relacije. Prvi njegov film je „Alhemičarev san“, kojim je, kako je to zapazio Matović, otkrio tajnu vezu između sna i alhemije. Filmografija Ranka Radovanovića ispunjena je mnogim značajnim nagradama i priznanjima. Nakon povratka u Crnu Goru nastavio je svoju animatorsku misiju i bio rodonačelnik tek začete kompjuterske animacije (filmovi: „Kybernetike tehne“, „Game over“, „High above“, „Anima universum“). Nažalost, razbolio se i prerano preminuo 2020. godine.

,,Alhemičarev san“ nastao je u produkciji ,,MFilma Montenegro“ iz Podgorice, direktor fotografije je Relja Eraković, a producent je Mirko Matović.

DN Pob